ZAIGRAJTE – KOLO
Tipično je da se muškarci i žene približe i naprave krug /kolo/, pa počnu da pjevaju, pa se zatim okrenu prema ostalima, pozivajući ih da uđu u kolo i počnu igru. Jedan od najhrabrijih momaka ulazi u oro – kolo i počne da igra u stilu imitiranja orla. Publika odmah odgovara povratnom pjesmom. Uskoro se priključuje djevojka, koja takođe oponaša orla, ali na mnogo elegantniji način. Publika nastavlja da bodri igrače kad se par umori, oni se međusobno poljube u obraz, a drugi par uskače u kolo, dok se pjevanje publike nastavlja bez prekida. Obično mladi momci veličanstveno završavaju crnogorsko oro igrom u dva kruga, stojeći jedni drugima na ramenima, u većem krugu, što je najprepoznatljivija scena, koja je izvanredna za pamćenje i fotografisanje čitave igre.
ZAPJEVAJTE – CRNOGORSKE PJESME
Crnogorske narodne pjesme su malih i kratkih formi, čiji se tekst neprestalno ponavlja u kontinuitetu. Upravo potiču iz seoskog ambijenta i karakteriše ih kratka melodija, a njihov osnovni izraz je tekst koji opisuje osjećanja ili važne istorijske događaje.
SLUŠAJTE – GUSLE
Gusle su važan dio tradicionalne muzike koje ni vrijeme, a ni moderni uticaji nisu uspjeli da zamijene i potisnu u mojkovačkim selima. One su simbol i reprezent u narodu dobro poznatog sistema vrijednosti, kojim su premošćavani vijekovi i koji je bio nepisano pravilo življenja i običaja domaćina, te tako, i danas, krase gotovo svaku kuću ovoga kraja. Za izradu dobrih gusala, prema uobičajenomi receptu, potrebna je grana javora koji je rastao na sunčanoj strani. Strune gusala se sastoje od 60 konjskih dlaka iz repa ili grive, a gudalo je od tvrđeg drveta sa strunama od oko četrdesetak konjskih dlaka. Glava gusala najčešće je izrađena u vidu kozjih rogova, orla, dok je gudalo ponekad u obliku zmije. Na instrumentu je sve simbolično. Savijena zmija je kao vrijeme koje teče, usporeno vrijeme. Orao je simbol visine, uzleta, pobjede, slobode, što i jeste vizija guslarske narodne junačke pjesme, dok kozji rogovi asociraju na pastirsku tradiciju.
OBUJTE- Vunjene čarape
Pletenje vunjenih čarapa dio je tradicije starih zanata koje uprkos savremenom načinu života i odijevanja i dalje opstaje. Iako je svaki kraj naše zemlje imao svoje specifične šare i motive koje ih čine malim umjetničkim djelima, može se reći da se one pletu na isti način sa pet igala i da svaki par potpuno nov ili okrpljen ima svoju ljepotu i toplinu. Plele su ih čobanice, bake, majke za svoje ukućane, poklanjale su ih i darivale, spremale kao dio djevojačkog miraza. Vunjene čarape nosile su se zimi da štite od hladnoće, ali i tokom ljeta kako bi sprečile znojenje nogu.
PROBAJTE - Rakija
Tradicija pečenja rakije i dalje opstaje na našim prostorima. Rakija kao domaći brend i dan danas se peče i proizvodi u našim porodicama. Možda ne toliko često kao u nekadašnje vrijeme, ali ipak je ostalo kazandžija koji i dalje njeguju tu tradiciju i ritual druženja pored kazana ili takozvane "Vesele mašine".
