Mojkovačka sela

?>
Previous Next
Ruralni turizam

MOJKOVAČKA SELA

Mojkovačka sela se nalaze u podnožiju tri velelepne planine Bjelasice, Sinjajevine i Prošćenskih planina, kao i u dolini rijeke Tare, pa se samim tim mogu svrstati među najljepšima u Crnoj Gori. Veoma je važno naglasiti da ih ne izdvaja samo ljepota ambijenta, već sve blagodeti koje im planinsko područje može pružiti poput – visokih vrhova koji su pod snijegom gotovo do juna mjeseca, guste stare šume, livade i pašnjaci, mnoštvo planinskih izvora i rječica. Mojkovačka sela odlikuje i zbijenost kuća, pa se samim tim može primijetiti i očuvanost u tradicionalnoj arhitekturi. Nadalje, poznata su i po vrijednim, izuzetno gostoljubivim, srdačnim domaćinima i raznovrsnoj domaćoj i tradicionalnoj kuhinji.

Možemo reći da su ovo pitom i izuzetno plodni planinski krajevi. Planine Crne Gore su već prepoznate po fantastičnom mirisu i ukusu raznog bobičastog voća koje možete i sami pronaći u šumana i na livadama, poput šumskih jagoda, borovnica, malina, kupina. Domaćini uviđaju velike potencijale u domaćim prerađevinama koje dobijaju ubiranjem ovih šumskih plodova, pa samim tim u svakom seoskom gazdinstvu možete probati domaće sokove, likere, džemove i slatko.Osim toga, mojkovački kraj je prepoznat i po izuzetno dobrom i kvalitetnom medu.

Prema iskustvima dosadašnjih posjetilaca najvjerovatnije ćete najviše pamtiti upravo domaćine i vrijedne domaćice. Rado će prihvatiti vašu pomoć oko domaće životinje ili na livadi, otkriće vam tajnu pripreme sira tankog kao papir ili kisjelog mlijeka koje se nožem može sjeći. Takođe će vam ostati u pamćenju i domaći sir i kajmak koje pripremaju vrijedne domaćice sa ovih područja a po recepturi koju su naslijedile od svojih majki. Reći će vam, a to ćete i sami shvatiti, da su neizmjerno bogati samim tim što rade i žive u takvom području. Sklad, radost i ljepota njihovih harmoničnih porodica, povezanih ljubavlju i međusobnim poštovanjem, kao i usklađenost s prirodom, djelovaće na vas ljekovito i okrepljujuće.

Mojkovac sa svojih jedanaest sela, koja su svoje sadašnje nazive dobila u doba ekonomskog i kulturnog procvata srednjovjekovne srpske drzave,

Na lijevoj obali Tare, u njenom srednjem toku, kao u nizu, poređana su sela: Gornja Štitarica na nadmorskoj visini od 1013 m i Donja Štitarica na visini od 957 metara. Ova mjesta u dolini između Velikog Prepana i Govedarnika poznata su po svojoj ljepoti. Zatim se ređaju sela: Podbišće, Gornja i Donja Polja, Gojakovići, Bistrica i Gornja i Donja Dobrilovina, gdje nadmorska visina iznosi 825m. Tesko je izreći sud koje je od ovih sela, podvučenih ispod organaka planine Sinjajevine, ljepse i pitomije. Jedno je sigurno da ko jednom prodje kroz njih zaželi da ih često ponovo obiđe i žu njihovoj ljepoti. Desnom obalom Tare poređana su sela: Bjelojeviće, Stevanovac, Prošćenje koja takođe svojom raskošnom ljepotom plijene poglede prolaznika. Sjeverno od Mojkovca, udaljeno 10 km, smjesteno oko rjecice Lepešnice, nalazi se selo Lepenac na nadmorskoj visini između 875 i 1081 m. Sjevernoistocno od Mojkovca, udaljeno oko 15km, na nadmorskoj visini oko 1000 metara (najviša tačka je 1182 m), nalazi se selo Žari.

to-mk-lat.png

Search